Spajić najavio minimalne plate od 1.000 do 1.400 eura: Crna Gora bi bila u samom vrhu regiona

Prema modelu koji je predstavila Vlada, minimalna neto zarada za radna mjesta koja zahtijevaju osnovno ili niže obrazovanje iznosila bi 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, dok bi minimalna zarada za poslove koji zahtijevaju visoko obrazovanje bila 1.400 eura. Vlada je usvojila set zakonskih rješenja potrebnih za primjenu programa, koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od januara naredne godine. To bi predstavljalo novi veliki skok minimalnih primanja u odnosu na trenutno stanje. Minimalna neto zarada u Crnoj Gori sada iznosi 600 eura za radna mjesta do V nivoa kvalifikacije, odnosno 800 eura za radna mjesta sa VI i višim nivoom kvalifikacije. Posebno je značajna najavljena nova granica za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom. Za njih bi minimalna zarada iznosila 1.250 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na sadašnji minimalac od 600 eura koji važi za radna mjesta do V nivoa kvalifikacije. Kod visokoobrazovanih rast sa 800 na 1.400 eura predstavlja povećanje od 75 odsto. Spajić je najavio da reforma neće biti ograničena samo na zaposlene koji primaju minimalac. Prema njegovoj računici, dodatnim smanjenjem poreskog opterećenja na rad trebalo bi da porastu i ostale neto zarade, uz više od 250.000 zaposlenih obuhvaćenih programom. Kao primjer, naveo je zaradu od 1.600 eura neto za koju poslodavac sada ukupno izdvaja oko 1.980 eura – uz isto izdvajanje, prema Vladinom modelu, zaposleni bi ubuduće primao oko 1.870 eura. Upravo način finansiranja tako velikog povećanja biće jedno od ključnih ekonomskih pitanja pred početak primjene programa. Spajić tvrdi da će efekti biti nadoknađeni većom potrošnjom i zaposlenošću, suzbijanjem sive ekonomije, rashodnom disciplinom i novim poreskim mjerama, uz projekciju budžetskog deficita od četiri do pet odsto BDP-a tokom tranzicione 2027. i oko tri odsto u 2028. godini. Prve rezerve već su stigle iz dijela privrede. Predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović ocijenio je da povećanje zarada mora imati uporište u rastu produktivnosti ili novom finansijskom modelu i kritikovao činjenicu da, prema njegovim riječima, socijalni partneri nijesu prethodno konsultovani. Zato će za konačnu procjenu efekata „Euro modela“ biti važni detalji zakonskih rješenja – prije svega koliko će biti smanjeno poresko opterećenje rada, kakav će biti efekat na državni budžet i da li će privreda moći da prati novi nivo minimalnih zarada bez pritiska na cijene, zaposlenost i poslovanje manjih preduzeća. Kako bi Crna Gora stajala u regionu? Poređenje nije potpuno jednostavno jer pojedine države minimalnu zaradu propisuju u bruto iznosu, poreski sistemi se razlikuju, a u nekim zemljama neto iznos zavisi od poreskih olakšica i mjesta prebivališta. Ipak, podaci za 2026. daju dobru sliku odnosa. Slovenija je za 2026. utvrdila minimalnu platu od 1.481,88 eura bruto, što slovenačka Vlada procjenjuje na približno 1.000 eura neto. U Hrvatskoj minimalna plata iznosi 1.050 eura bruto, odnosno približno 800 eura neto, pri čemu tačan neto iznos zavisi od poreskih okolnosti zaposlenog i mjesta prebivališta. Minimalna zarada u Srbiji tokom 2026. iznosi 64.554 dinara, odnosno približno 550 eura mjesečno. Vlada Srbije je već predložila da od januara 2027. bude povećana na 70.470 dinara. Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu minimalnu platu na nivou države. U Federaciji BiH najniža neto plata za 2026. iznosi 1.027 KM, odnosno oko 525 eura. U Republici Srpskoj sistem je vezan za stručnu spremu: osnovni minimalac iznosi 1.000 KM (oko 511 eura), dok za poslove sa visokim obrazovanjem minimalna neto plata dostiže 1.450 KM, odnosno oko 741 euro. Albanija je od početka 2026. podigla minimalnu bruto zaradu na 50.000 leka mjesečno. Neto iznos zavisi od doprinosa i poreskog obračuna, pa direktno poređenje sa crnogorskim neto minimalcem treba uzeti sa rezervom. U Grčkoj je od 1. aprila 2026. zakonska minimalna plata povećana na 920 eura bruto mjesečno, uz specifičnost grčkog sistema dodatnih godišnjih isplata, zbog čega prosto poređenje jednog mjesečnog iznosa takođe ne daje potpunu sliku godišnjih primanja. Ukoliko najavljeni „Euro model“ bude usvojen i primijenjen u predstavljenom obliku, već osnovni crnogorski minimalac od 1.000 eura neto bio bi približno na nivou slovenačkog minimalnog neto primanja i iznad minimalnih neto zarada u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Albaniji i Grčkoj. Minimalci od 1.250 i 1.400 eura neto za radna mjesta sa srednjim i visokim obrazovanjem dodatno bi odvojili Crnu Goru od većine država regiona po nominalnom iznosu minimalne zarade. Ipak, nominalna plata nije isto što i životni standard. Za konačan odgovor koliko će zaposleni zaista dobiti ovom reformom biće jednako važno šta će se dogoditi sa cijenama, inflacijom i kupovnom moći. Upravo će odnos između rasta zarada i troškova života pokazati da li će „Euro model“ donijeti jednako snažan rast realnog standarda kakav najavljeni iznosi sugerišu.